Savjeti Za Crkvu

61—Kriza koja dolazi

Budući da je nepoštovanje Božjeg zakona sve prisutnije, crta razgraničenja između onih koji ga poštuju i onih iz svijeta postaje sve jasnija. Ljubav prema božanskim načelima povećava se kod jedne skupine, dok u drugoj skupini raste prijezir prema njima. SZC 420.1

Kriza se brzo približava. Nagli porast prijestupa pokazuje da je došlo vrijeme da se Bog umiješa. Premda oklijeva, On će ipak morati donijeti kaznu i to vrlo brzo. Oni koji hode u svjetlu, vidjet će znakove dolazećih opasnosti, ali ne smiju sjediti mirno, nezainteresirani za propast tješeći se vjerovanjem da će Bog sačuvati svoj narod kada dođe da sudi. Daleko od toga. Oni trebaju shvatiti kako je njihova dužnost da marljivo rade na spašavanju drugih tražeći s dubokom vjerom pomoć od Boga. “Mnogo može žarka molitva pravednikova.” (Jakov 5,16) SZC 420.2

Svojim postupcima određujemo hoćemo li primiti pečat živoga Boga ili ćemo biti posječeni zatomim mačem. Već je nekoliko kapi Božjega gnjeva palo na Zemlju, ali kada sedam posljednjih zala bude izliveno nerazrijeđeno iz čaše Njegova gnjeva, tada će biti prekasno za kajanje i traženje skloništa. Nema više krvi pomirenja koja bi oprala mrlje grijeha. SZC 420.3

Neće svi koji tvrde da svetkuju subotu biti zapečaćeni. Mnogi medu onima koji uče druge istinu neće primiti Božji pečat na svoje čelo. Imali su svjetlo istine, poznavali su Gospodarovu volju, razumjeli su svaku točku istine, ali nisu imali odgovarajuća djela. Oni koji su bili toliko upoznati s proročanstvima i blagom božanske mudrosti, trebali su djelovati u vjeri. Trebali su zapovijedati svojemu domaćinstvu nakon sebe kako bi preko dobro sređene obitelji mogli svijetu pokazati utjecaj istine na ljudsko srce. SZC 420.4

Svojim nedostatkom posvećenosti i pobožnosti i nepostizanjem višega vjerskog mjerila, oni čine da druge duše budu zadovoljne svojim položajem. Ljudi ograničene prosudbe ne mogu vidjeti da po uzoru na ove ljude, koji su pred njima tako često otvarali blago Božje riječi, oni izlažu opasnosti svoju dušu. Isus je jedni pravi uzor. Onaj tko želi saznati što Gospodin traži od njega, mora sâm istraživati Bibliju na svojim koljenima pred Bogom, s poniznim, poučljivim srcem djeteta. Koliko god visoko stajao neki propovjednik u Božjoj milosti, ako zanemari svjetlo koje mu je Bog dao, ako ne bude poučen kao malo dijete, otići će u tamu, a sotonske prijevare odvest će i druge istim putem. SZC 421.1

Nitko od nas nikada neće primiti Božji pečat dok god njegov karakter bude imao jednu jedinu ljagu ili mrlju. Nama je prepušteno da se oslobodimo nedostataka u našem karakteru, da očistimo hram duše od svake prljavštine. Onda će na nas pasti kasna kiša, kao što je rana kiša pala na učenike na Pedesetnicu. SZC 421.2

Nitko ne mora reći da je njegov slučaj beznadan, da ne može živjeti kršćanskim životom. Kristova smrt je za svaku dušu učinila više nego što je potrebno. Isus je naša stalno prisutna pomoć u vrijeme potrebe. Samo Ga prizovite vjerom i On je obećao da će čuti i odgovoriti na vaše molbe. SZC 421.3

O kada bismo imali živu, djelotvornu vjeru! Ona nam je potrebna; moramo je imati ili ćemo pasti u dan kušnje. Onda nas neće obeshrabriti niti natjerati u očaj tama koja stoji na našem putu. To je veo kojim Bog pokriva svoju slavu kada dolazi da na nas izlije bogate blagoslove. To bismo trebali znati iz našeg prošlog iskustva. U onaj dan kad Bog bude pravio obračun sa svojim narodom, to će iskustvo biti izvor utjehe i nade. SZC 421.4

Danas moramo sačuvati sebe i svoju djecu neokaljane od svijeta. Danas moramo oprati haljine svojega karaktera i ubijeliti ih u krvi Janjetovoj. Danas moramo nadvladati ponositost, provalu osjećaja i duhovnu lijenost. Danas se moramo probuditi i učiniti odlučan napor da uskladimo svoj karakter. “Danas ako glas mu čujete, ne budite srca tvrda.” (Hebrejima 3,7.8.15) SZC 421.5

Sada je vrijeme za pripremu. Božji pečat nikad neće biti stavljen na čelo nečistog muškarca ili žene. Nikad neće biti stavljen na čelo častoljubivog muškarca ili žene koji vole svijet. Nikad neće biti stavljen na čelo muškaraca i žena lažljivog jezika i prijevarnog srca. Svi koji prime ovaj pečat, moraju biti bez mane pred Bogom — kandidati za Nebo. Zakoračite naprijed, moja braćo i sestre! Ovaj put mogu pisati samo ukratko o ovim točkama ne bih li skrenula vašu pozornost na potrebu za pripremom. Istražujte Pisma da biste mogli razumjeti zastrašujuću svečanost sadašnjeg vremena. (Svjedočanstva za Crkvu, sv. 5, 179— 186) SZC 421.6