Savjeti Za Crkvu
Sotonin plan stvaranja Boga prirode
U razmišljanju o zakonima materije i zakonima prirode, mnogi gube iz vida, pa i ne niječu, stalno i izravno Božje djelovanje. Oni zagovaraju misao da priroda djeluje neovisno o Bogu, imajući u sebi i o sebi vlastita ograničenja i svoje vlastite sile kojima djeluje. U njihovim mislima postoji jasna razlika između prirodnog i natprirodnog. Ono što je prirodno pripisuje se običnim uzrocima, nepovezanima s Božjom silom. Materiji se pripisuje životna sila i priroda se pretvara u božanstvo. Pretpostavlja se kako se materija nalazi u određenim odnosima i kako djeluje prema krutim zakonima u koje se ni Bog ne može umiješati; da je materija obdarena određenim osobinama i podložna zakonima, a da je zatim ostavljena da djeluje prema ovim zakonima i izvrši posao koji joj je prvobitno dodijeljen. SZC 409.3
To je lažna znanost; u Božjoj riječi nema ničega što bi to poduprlo. Bog ne ukida svoje zakone; On stalno radi preko njih koristeći ih kao svoja oruđa. Ona ne rade sama. Bog stalno radi u prirodi. Ona je Njegov sluga, usmjeravana Njegovom voljom. Priroda u svojem radu svjedoči o razumskoj prisutnosti i aktivnom Biću koje pokreće sva Njegova djela u skladu s Njegovom voljom. U prirodi nema izvorne sile kojom Zemlja iz godine u godinu daje svoje obilje i kreće se oko Sunca. Ruka beskonačne sile stalno je na djelu vodeći ovaj planet. Božja sila stalno djeluje i održava ga na mjestu u njegovoj vrtnji. SZC 409.4
Ustroj ljudskog tijela ne može se u cijelosti shvatiti. Ono sadrži tajne koje zbunjuju i najveće umove. Dok slušamo otkucaje srca i razmišljamo o tome kako za svakim udisajem dolazi sljedeći, vidjet ćemo da to nije neki mehanizam koji, kad se jednom stavi u pokret, radi unedogled. U Bogu živimo, mičemo se i jesmo. Svaki dah, svaki otkucaj srca, stalan je dokaz sile uvijek prisutnog Boga. SZC 409.5
Božje tajne otkrivene u prirodi ne mogu razumjeti ni najjači umovi. Božansko nadahnuće otvara mnoga pitanja na koja ne može odgovoriti ni najvrsniji znanstvenik. Ova pitanja ne postoje zato da bismo na njih davali odgovor, već zato da skrenu naše misli na dubinu Božjih tajni i da nam ukažu kako je naše znanje ograničeno; da u svemu onome što se događa u našem svakidašnjem životu ima mnogo toga što je nepojmljivo ograničenim bićima, da Božje sudove i ciljeve nije moguće otkriti. Njegova je mudrost neistraživa. (Testimonies for the Church , sv. 8, 259— 261) SZC 410.1
Obrazovanje što smo ga ovdje otpočeli nećemo završiti u ovom životu; ono će se nastaviti kroz svu vječnost — uvijek će napredovati, nikada se neće završiti. Božja mudrost i ljubav sve će se više otkrivati u planu spasenja. I Spasitelj će, dok vodi svoju djecu na izvore žive vode, otvarati pred njima bogate riznice znanja. Iz dana u dan pred našim će se umom u novoj ljepoti otvarati divna Božja djela, dokazi Njegove moći u stvaranju i održavanju svemira. U svjetlu Božjeg prijestolja tajne će nestati, a duša će biti ispunjena divljenjem promatrajući jednostavnost onoga što se nikada prije nije shvatilo. (Testimonies for the Church, sv. 8, 328) SZC 410.2